Woody Allen

Woody Allen
Woody Allen, 2009.
Biografske informacije
RođenjeAllen Stewart Königsberg
1. 12. 1935. (1935-12-01) (dob: 88)
Sjedinjene Američke Države Brooklyn, New York, SAD
SupružnikHarlene Susan Rosen (1956–Greška izraza: Neočekivani < operator)
Louise Lasser (1966–Greška izraza: Neočekivani < operator)
Soon-Yi Previn (v. 1997)
PartnerMia Farrow (1980–92)
DjecaRonan Farrow (sin)
Bechet Dumaine Allen (kćer)
Manzie Tio Allen (kćer)[1]
RodbinaLetty Aronson (sestra)
Opus
Djelatni period1950. -
Nagrade
Oscar za najboljeg redateljaj
1977 Annie Hall

Šablon:Awad
Zlatni globus za najbolji scenarij
Ljubičasta ruža Kaira 1985
Inspiracija
Od
  • Charlie Chaplin, Groucho Marx, Ingmar Bergman, Federico Fellini, Stanley Kubrick, Mort Sahl
Potpis

Woody Allen (New York, 1.12. 1935.), američki filmski redatelj, scenarista, glumac, komičar i dramski pisac. Pravo ime mu je Allen Stewart Konigsberg.

U središtu pažnje njegovih satiričkih komedija su njujorški intelektualci, koje prikazuje tragikomično "bez dlake na jeziku".

Mlade godine

Allen je rođen u New Yorku kao dijete židovske obitelji austrijsko-ruskog podrijetla, oca Martina Königsberga (1900. - 2001.) i majke Netty Cherrie (1908. - 2002.). On i njegova mlađa sestra Letty odrasli su u Flatbushu, u Brooklynu. Allen je pohađao hebrejsku školu 8 godina a onda je otišao u srednju školu Middwood. Tijekom tog vremena živio je na aveniji K, između Istočne 14. i 15. ulice. Kolege u školi su ga prozvali "crveni" zbog njegove crvene kose, a on ih je znao zadiviti čarobnjačkim trikovima.

Kako bi skupio novac, počeo je pisati šale za Davida O. Albera, koji ih je prodavao kolumnistma u novinama. Sa 16 godina je počeo pisati šaleza zvijezde kao što su Sid Caesar te se počeo zvati Woody Allen. Otišao je studirati komunikaciju i film na sveučilištu u New Yorku, ali nije imao dobre ocjene pa se ispisao. Kasnije je nakratko i pohađao gradski fakultet u New Yorku.

Karijera

Sa 19 godina je počeo pisati za The Ed Sullivan Show. U 60-ima je počeo nastupati kao stand-up komičar. 1965. po njegovom scenariju snimljen je njegov prvi film "Što ima novo, mačkice?" (kojeg pak nije režirao) a u kojem je jednu od glavnih uloga igrao Peter Sellers. Godinu dana kasnije snimio je svoj prvi film kao redatelj, parodiju "Što ima, Tiger Lily?" u kojoj je krivo presinkronizirao jeftini japanski špijunski triler u komediju. 1967. nastupio je i u parodiji "Casino Royale" u kojoj je parodiran James Bond, no navodno je bio jako nezadovoljan snimanjem i gotovim rezultatom. "Uzmi novac i bježi", svoj drugi film kao redatelj, snimio je 1969. Tijekom tog razdoblja snimao je većinom jednostavne komedije apsurda u kojima je i sam glumio. 1972. snima komediju Sve što ste oduvek želeli da znate o seksu (ali niste smeli da pitate) koja je mnogo bolje prošla kod publike nego kod kritike. Slede dva filma sa Dajan Kiton (Diane Keaton): naučnofantastična komedija iz 1973.g. Spavač (Sleeper) i Ljubav i smrt iz 1975. - satira na ruske epske romane.

1977. napravio je preokret u svojoj karijeri te se okrenuo ozbiljnim i realističnim temama iz stvarnog života u tragikomediji "Annie Hall". Za taj film je osvojio dva Oscara, za najbolji scenarij i režiju, no on se zanimljivo nije pojavio na dodjeli nagrade. Dajan Kiton osvojila je Oskara za glavnu žensku ulogu. Od tada je povremeno snimao i drame, kao što su "Interijeri", po uzoru na svojeg idola, švedskog redatelja Ingmara Bergmana. "Stardust Memories" je navodno inspiriran filmom "8 1/2" kojeg je režirao Federico Fellini.

1982.g. snima film "A Midsummer night's sex comedy" - prvi od trinaest filmova u kojem će glumiti Mia Farrow. Tijekom 80-ih eksperimentirao je najrazličitijim filmovima sa originalnim pričama; među njima je i pseudo-dokumentarac "Zelig" te fantastična komedija "Grimizna ruža Kaira" u kojoj lik iz filma siđe sa platna u stvarni svijet - za taj je film Allen osvojio Zlatni globus i BAFTA-u za scenarij. Za tragikomediju "Hannah i njezine sestre" je osvojio trećeg Oscara za scenarij, a sam film u kategoriji komedije ili mjuzikla je osvojio Zlatni globus. Uz to, sa zaradom od 40 milijuna $ u kinima SAD-a, to je njegov najkomercijalniji film. Nakon tog filma Allen je upao u kreativnu krizu snimajuči nezapažene filmove, sve do hvaljene drame "Zločini i prijestupi" iz 1989.

Njegov film iz 1992. Senke i magla je odavanje počasti nemačkim ekspresionistima. Allen zatim snima od kritike hvaljen film Muževi i supruge koji je imao dve nominacije za Oskara. U jednom intervjuu Allen navodi ovaj film kao jedan od retkih u kojem je uspeo da do kraja izrazi svoju početnu ideju. Film iz 1993.g. Misterija ubistva na Manhattan-u kombinuje neizvesnost sa crnom komedijom. Zatim se Allen vraća lakšim filmovima "Meci iznad Broadwayja", "Moćna Afrodita" i "Razarajući Harry". 1996.g. snima do sada jedini mjuzikl Svi kažu volim te. U triler-drami iz 2005.g. "Završni udarac" nastupila je Scarlett Johansson koju je redatelj proglasio svojom novom muzom. Sa sveukupno 14 nominacija za Oscara, bilo za režiju, scenarij ili glumu, Allen drži rekord kao jedna od osoba sa najviše nominacija za tu nagradu. Ipak, nijednom nije došao na dodjelu - iznimka je bila jedino 2002. godina, kada se pojavio kako bi pomogao ugledu grada New Yorku nakon napada 9/11. Rijetko kada se pojavio u filmovima koje nije osobno režirao - među njima su i animirani film "Mravi" i "Naslovnica" iz 1976.

U jednom intervjuu je izjavio da su mu najdraži filmovi "Grimizna ruža Kaira", "Muževi i supruge" i "Završni udarac".

Privatni život

Kip Woodyja Allena u Španjolskoj

Allen se prvi put oženio sa 20 godina za Harlene Rosen, studenticu filozofije. Njihov brak trajao je 6 godina. 1966. se oženio glumicom Louise Lasser sa kojom je snimio i par filmova, ali se od nje razveo za tri godine. 1970. je upoznao Diane Keaton sa kojom je počeo ljubavnu vezu. I sa njom je snimio par filmova, među kojima je i "Annie Hall". No nikada se nisu venčali.

1980. je započeo ljubavnu vezu sa glumicom Miom Farrow. Ni sa njom se nije venčao. Zajedno su usvojili dvoje djece; Dylan Farrowa i Moses Farrow. Sa njom je Allen po prvi put postao otac i dobio sina Satchela Farrowa (koji se danas zove Ronan Seamus Farrow). 1992. su se razveli kada je Farrow otkrila Allenove fotografije u kojima je fotografisao golu njenu punoletnu usvojenu kćerku iz drugog braka Soon-Yi Previn. Čak ga je optužila za spolno zlostavljenje njene djece, no slučaj nikada nije završio na sudu. Allen se 1997. oženio Soon-Yi Previn te je usvojio dvije kćerke.

Allen je poznat i po svojim neurozama i nervoznom ponašanju, te posjetima psihijatru. Tu svoju narav je često izložio u filmovima.

Filmografija

Izvori

  1. Steven Silverman (November 6, 1997). Woody's New Girl People. pristup 19. I 2008.

Vanjske veze

Woody Allen na Wikimedijinoj ostavi
  • IMDb profil
  • Senses of Cinema - Woody Allen
  • Woody Allen.com
  • Filmografija
  • p
  • r
  • u
Filmovi koje je režirao Woody Allen
1960-e
What's Up, Tiger Lily? (1966)  Take the Money and Run (1969)
1970-e
Bananas (1971) · Everything You Always Wanted to Know About Sex* (*But Were Afraid to Ask) (1972) · Sleeper (1973) · Love and Death (1975) · Annie Hall (1977) · Interiors (1978) · Manhattan (1979)
1980-e
Stardust Memories (1980) · A Midsummer Night's Sex Comedy (1982) · Zelig (1983) · Broadway Danny Rose (1984) · The Purple Rose of Cairo (1985) · Hannah and Her Sisters (1986) · Radio Days (1987) · September (1987) · Another Woman (1988) · Crimes and Misdemeanors (1989)
1990-e
Alice (1990) · Shadows and Fog (1992) · Husbands and Wives (1992) · Manhattan Murder Mystery (1993) · Bullets Over Broadway (1994) · Don't Drink the Water (1994) · Mighty Aphrodite (1995) · Everyone Says I Love You (1996) · Deconstructing Harry (1997) · Celebrity (1998) · Sweet and Lowdown (1999)
2000-e
Small Time Crooks (2000) · The Curse of the Jade Scorpion (2001) · Hollywood Ending (2002) · Anything Else (2003) · Melinda and Melinda (2004) · Match Point (2005) · Scoop (2006) · Cassandra's Dream (2007) · Vicky Cristina Barcelona (2008) · Whatever Works (2009)
2010-e
You Will Meet a Tall Dark Stranger (2010) · Midnight in Paris (2011) · The Bop Decameron (2012)
Kratki filmovi
Men of Crisis: The Harvey Wallinger Story (1971) · Oedipus Wrecks (1989) · Sounds from a Town I Love (2001)
V. također
Filmografija · Nagrade i nominacije
  • p
  • r
  • u
1927–1940

Frank Borzage (1927) • Lewis Milestone (1928) • Frank Lloyd (1929) • Lewis Milestone (1930) • Norman Taurog (1931) • Frank Borzage (1932) • Frank Lloyd (1933) • Frank Capra (1934) • John Ford (1935) • Frank Capra (1936) • Leo McCarey (1937) • Frank Capra (1938) • Victor Fleming (1939) • John Ford (1940)

1941–1960

John Ford (1941) • William Wyler (1942) • Michael Curtiz (1943) • Leo McCarey (1944) • Billy Wilder (1945) • William Wyler (1946) • Elia Kazan (1947) • John Huston (1948) • Joseph L. Mankiewicz (1949) • Joseph L. Mankiewicz (1950) • George Stevens (1951) • John Ford (1952) • Fred Zinnemann (1953) • Elia Kazan (1954) • Delbert Mann (1955) • George Stevens (1956) • David Lean (1957) • Vincente Minnelli (1958) • William Wyler (1959) • Billy Wilder (1960)

1961–1980

Jerome Robbins / Robert Wise (1961) • David Lean (1962) • Tony Richardson (1963) • George Cukor (1964) • Robert Wise (1965) • Fred Zinnemann (1966) • Mike Nichols (1967) • Carol Reed (1968) • John Schlesinger (1969) • Franklin J. Schaffner (1970) • William Friedkin (1971) • Bob Fosse (1972) • George Roy Hill (1973) • Francis Ford Coppola (1974) • Miloš Forman (1975) • John G. Avildsen (1976) • Woody Allen (1977) • Michael Cimino (1978) • Robert Benton (1979) • Robert Redford (1980)

1981–2000

Warren Beatty (1981) • Richard Attenborough (1982) • James L. Brooks (1983) • Miloš Forman (1984) • Sydney Pollack (1985) • Oliver Stone (1986) • Bernardo Bertolucci (1987) • Barry Levinson (1988) • Oliver Stone (1989) • Kevin Costner (1990) • Jonathan Demme (1991) • Clint Eastwood (1992) • Steven Spielberg (1993) • Robert Zemeckis (1994) • Mel Gibson (1995) • Anthony Minghella (1996) • James Cameron (1997) • Steven Spielberg (1998) • Sam Mendes (1999) • Steven Soderbergh (2000)

2001–2023

Ron Howard (2001) • Roman Polanski (2002) • Peter Jackson (2003) • Clint Eastwood (2004) • Ang Lee (2005) • Martin Scorsese (2006) • Joel Coen / Ethan Coen (2007) • Danny Boyle (2008) • Kathryn Bigelow (2009) • Tom Hooper (2010) • Michel Hazanavicius (2011) • Ang Lee (2012) • Alfonso Cuarón (2013) • Alejandro González Iñárritu (2014) • Alejandro González Iñárritu (2015) • Damien Chazelle (2016) • Guillermo del Toro (2017) • Alfonso Cuarón (2018) • Bong Jun-ho (2019) • Chloé Zhao (2020) • Jane Campion (2021) • Daniel Kwan i Daniel Scheinert (2022) • Christopher Nolan (2023)

  • p
  • r
  • u
  • p
  • r
  • u
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 59077912
  • LCCN: n79090269
  • ISNI: 0000 0001 2134 7589
  • GND: 118502077
  • SELIBR: 207594
  • SUDOC: 027272699
  • BNF: cb11888505c (podaci)
  • BIBSYS: 90085344
  • ULAN: 500273600
  • MusicBrainz: f7476fda-687e-4d11-a02e-cfb88558867d
  • NLA: 35308903
  • NDL: 00431312
  • NKC: jn19981000084
  • BNE: XX1154054
  • CiNii: DA01341288
  • CONOR.SI: 8504163
  • NSK: 000056010