Varaždinski generalat

Varaždinski generalat je obrambeni sustav utvrda koji se razvio iz starijeg sustava koji se naziva Vindiška ili Slavonska vojna krajina. Kasnije je, u 17. stoljeću, prozvan Varaždinski generalat (po utvrdi Varaždin koje je od 1595. godine bila sjedište generala, do 1595. i od 1731. do 1765. sjedište generala je utvrda Koprivnica). Ovo je vojnokrajiško područje regulirano 1578. godine nakon sabora u Brucku na Muri.

U početku se Varaždinski generalat sastojao od tri kapetanije sa središtima: Koprivnica, Križevci i Ivanić (Ivanić Grad), a krajem 16. stoljeća je osnovana i kapetanija Đurđevac. Teritorij Varaždinskog generalata nije označavao kompaktni teritorij, a njegova teritorijalizacija je započela doseljavanjem vlaškog stanovništva i nakon donošenja "Statuta Valachorum" (izdao ih je Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva 1630. godine).

Od 1765. odnosno 1767. Križevci i Koprivnica prestaju biti dijelovi Varaždinskog generalata.

Od 1765. do 1787. sjedište generalata je Bjelovar, a nakon 1787. u Zagrebu.

U prvoj polovici 18. stoljeća formirane su dvije pukovnije: Đurđevačka pukovnija (prvo sjedište Đurđevac, kasnije Bjelovar) i Križevačka pukovnija.

Varaždinski generalat ili Varaždinska Vojna krajina je prestala postojati 1871. godine, a na njenom tlu je osnovana Bjelovarska županija.

Popis zapovjednika Varaždinsko generalata - Slavonske krajine (do 1737.)

  • Ivan Lenković (1556.-1567.), vrhovni kapetan Hrvatske i Slavonske krajine
  • Luka Sekelj (1567.-1568.), vrhovni kapetan Hrvatske i Slavonske krajine
  • Vid Halek (1569.-1589.)
  • Ivan Globyczer (1589.)
  • Stjepan Grasswein (1589.-1594.)
  • Alban Grasswein (1594.)
  • Žigmund Herberstein (1594.-1603.)
  • Žigmund Fridrich Trautmansdorf (1603.-1631.)
  • Juraj Ludovik Schwarzenberg (1631.-1646.)
  • Franjo Krsto Khevenhiler (1646.-1650.)
  • Vilim Galler (1650.)
  • Walter Leslie (1651.-1667.)
  • Honorij Trautmansdorf (1667.-1669.)
  • Ludovik Vilim Badenski (1669.-1671.)
  • Ludovik Radwig de Souches (1671.-1681.)
  • Oton Heinrich de Grana (1681.-1683., umro 1685.)
  • Eneja Caprara (1683.-1701.)
  • Max Ludovik Breyner (1701.-1708.)
  • Hanibal Herberstein (1718.)
  • Karlo Königsegg (1728.-1737.)