Martin Bormann

Martin Bormann
Martin Bormann na Wikimedijinoj ostavi

Martin Ludwig Bormann (Wegeleben, 7. lipnja 1900. — Berlin, 2. svibnja 1945.) bio je istaknuti nacistički službenik, šef Parteikanzleia i osobni tajnik Adolfa Hitlera.

Bormann je bio premlad da bi ozbiljno sudjelovao u Prvom svjetskom ratu, a artiljerijska jedinica u kojoj je nakratko služio nikad nije vidjela bojište. Poslije rata postao je nadzornik imanja u Mecklenburgu i tako došao u kontakt s članovima Freikorpsa koji su bili na imanju. Počeo je sudjelovati u njihovim akcijama, uglavnom atentatima i iznudama radničkih sindikata.

U ožujku 1924. godine biva osuđen na godinu dana zatvora kao sudionik u ubojstvu Walthera Kadowa koje je počinio Rudolf Höss. Za Kadowa se vjerovalo da je izdao Alberta Lea Schlagetera Francuzima tijekom okupacije Rurske oblasti. Po izlasku iz zatvora stupio je u NSDAP. 1933. godine postao je Reichsleiter i poslanik u Reichstagu. Od 1933. do 1941. bio je osobni Hessov tajnik, da bi nakon njegovog nenadanog odlaska Bormann postao unaprijeđen u Hitlerovog tajnika.

Bormann se 1929. godine oženio drugi put; ovom prilikom devetnaestogodišnjom Gerdom Buch čiji je otac, Walter Buch, bio predsjednik Nacističkog stranačkog suda. Martin i Gerda imali su desetero djece, uz njegovo dvoje djece iz prvog braka.

Prije svog samoubojstva 30. travnja 1945. Hitler je u svojoj političkoj oporuci Bormanna postavio za novog vođu NSDAP-a.

Smrt Martina Bormanna tajnovita je; prema najrasprostranjenijoj verziji, Bormann je ili poginuo ili počinio samoubojstvo 2. svibnja 1945. tijekom lutanja ulicama razrušenog Berlina u pokušaju izbjegavanja patrole Crvene armije. Tijekom Nürnberškog procesa u odsustvu je osuđen na smrt. Tijekom idućih desetljeća nastale su različite teorije da je još uvijek živ. Simon Wiesenthal iznio je dokaze da se Bormann nalazio u Južnoj Americi. Ipak, pronalazak tijela 1972. i naknadna DNK potvrda iz 1998. idu u prilog tome da Bormann nije ni napustio Berlin te da je umro u gradu 1945. godine.

  • p
  • r
  • u
Hitlerov kabinet
30. siječnja 1933. do 30. travnja 1945.
NSDAP
Adolf Hitler (Kancelar, Predsjednik) · Konstantin von Neurath (nezavisan → NSDAP) · Joachim von Ribbentrop · Wilhelm Frick · Heinrich Himmler · Kurt Schmitt · Hermann Göring · Walther Funk · Franz Seldte (DVP → NSDAP) · Franz Schlegelberger · Otto Georg Thierack · Julius Heinrich Dorpmüller · Wilhelm Ohnesorge · R. Walther Darré · Herbert Backe · Joseph Goebbels · Bernhard Rust · Fritz Todt · Albert Speer · Alfred Rosenberg · Hanns Kerrl · Hermann Muhs · Hans Lammers · Martin Bormann · Karl Hermann Frank · Rudolf Heß · Ernst Röhm
Nazi Germany Coat of Arms
DNVP
Alfred Hugenberg · Franz Gürtner
Nezavisni
Franz von Papen · Freiherr von Eltz-Rübenach · Wilhelm Keitel · Werner von Blomberg · Lutz Graf Schwerin von Krosigk · Hjalmar Schacht ·Otto Meißner
  • p
  • r
  • u
Glavni optuženici Nürnberškog procesa
Osuđeni na smrt
Martin Bormann1  Hans Frank  Wilhelm Frick  Hermann Göring2  Alfred Jodl  Ernst Kaltenbrunner  Wilhelm Keitel  Joachim von Ribbentrop  Alfred Rosenberg  Fritz Sauckel  Arthur Seyss-Inquart  Julius Streicher
Zatvoreni  (uvjeti)
Karl Dönitz (10 godina)  Walther Funk (doživotno)  Rudolf Hess (doživotno)  Konstantin von Neurath (15 godina)  Erich Raeder (doživotno)  Baldur von Schirach (20 godina)  Albert Speer (20 godina)
Oslobođeni
Hans Fritzsche  Franz von Papen  Hjalmar Schacht
Bez odluke
Gustav Krupp von Bohlen und Halbach3  Robert Ley2
1 in absentia     2 Počinio samoubojstvo     3 Oslobođen zbog lošeg zdravstvenog stanja. 
Normativna kontrola Uredi na Wikidati