Mario Vargas Llosa

Mario Vargas Llosa
Biografske informacije
RođenjeArequipa, Peru
Nacionalnostperuansko
Obrazovanje
Zanimanjepisac

Mario Vargas Llosa (Arequipa, Peru, 28.3. 1936.) je peruanski pisac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u Latinskoj Americi.

Rodio se u mjestu Arequipa, u obitelji srednje klase i španjolskih korijena. Obrazovao se u mjesnoj školi. Kasnije je nastavio školovanje u Boliviji, ali se vratio kući kada mu je djed dobio važnu političku funkciju. Roditelji su mu se rastali 5 mjeseci nakon vjenčanja. Oca je upoznao u 10. godini. Sa 14 ide na vojnu akademiju, ali je ne završava. Radi kao amaterski novinar, piše, studira. 1971. dobio je doktorat. Postaje poznat romanom "Grad pasa" iz 1962. godine u kojem opisuje odrastanje. Slijedi roman "Zelena kuća" u kojem se osjeća da je William Faulkner utjecao na njega. Dobio je i uglednu književnu nagradu. Napisao je i krimi roman "Tko je ubio Palomina Montera?" Roman "Jarčevo slavlje" opisuje vlast Rafaela Trujilla u Dominikanskoj Republici. Ženio se dva puta, ima troje djece. Erotski romani su mu "Posveta pomajci i "Don Rigobertova bilježnica".

On i Gabriel Garcia Marquez su bili prijatelji, ali su se razišli. Podupirao je ideologiju koju je promicao Fidel Castro, ali se kasnije distancirao i skrenuo udesno. Godine 1990. kandidirao se na predsjedničkim izborima, ali je izgubio.

Dela

Romani

  • Gazde (šp. Los jefes) (1959)
  • Grad i psi (šp. La ciudad y los perros) ([1963])
  • Zelena kuća (šp. La casa verde) (1965) - Nagrada Romulo Galjegos
  • Štenad (šp. Los cachorros) (1967)
  • Razgovor u katedrali (šp. Conversación en La Catedral) (1969)
  • Panteleon i posetiteljke (šp. Pantaleón y las visitadoras) (1973)
  • Tetka Hulija i piskaralo (šp. La tía Julia y el escribidor) (1977) - autobiografski roman
  • Rat za kraj sveta (šp. La guerra del fin del mundo) (1981)
  • Priča o Majti (šp. Historia de Mayta) (1984)
  • Ko je ubio Palomina Molera? šp. ¿Quién mató a Palomino Molero? (1986)
  • Pripovedač (šp. El hablador) (1987)
  • Pohvala pomajci (šp. Elogio de la madrastra) (1988) - erotski roman
  • Lituma na Andima (šp. Lituma en los Andes) (1993). Nagrada Planeta
  • Don Rigobertove beležnice (šp. Los cuadernos de don Rigoberto) (1997)
  • Jarčeva fešta (šp. La Fiesta del Chivo) (2000) - Roman o diktaturi generala Rafaela Leonidasa Truhilja u Dominikanskoj Republici
  • Raj sa drugog ćoška (šp. El Paraíso en la otra esquina) (2003) - Istorijski roman o Polu Gogenu i Flori Tristan
  • Nestašluci jedne nevaljalice (šp. Travesuras de la niña mala) (2006)

Eseji

  • Garsija Markes: istorija jednog bogoubistva (šp. García Márquez: historia de un deicidio) (1971)
  • Tajna istorija romana (šp. Historia secreta de una novela) (1971)
  • Neprekidna orgija: Flober i Madam Bovari (šp. La orgía perpetua: Flaubert y «Madame Bovary») (1975)
  • Istina o lažima: Eseji o modernom romanu (šp. La verdad de las mentiras: Ensayos sobre la novela moderna) (1990)
  • Pismo o borbi za Tiranta Belog (šp. Carta de batalla por Tirant lo Blanc) (1991)
  • Izazovi slobodi (šp. Desafíos a la libertad) (1994)
  • Arhaična utopija. Hose Marija Argedas i indijanska fikcija (šp. La utopía arcaica. José María Arguedas y las ficciones del indigenismo) (1996)
  • Pisma jednom romanopiscu (šp. Cartas a un novelista) (1997)
  • Jezik strasti (šp. El lenguaje de la pasión) (2001)
  • Izazov nemogućeg (šp. La tentación de lo imposible) (2004)

Pozorište

  • Gospođica iz Takne (šp. La señorita de Tacna) (1981)
  • Kati i nilski konj (šp. Kathie y el hipopótamo) (1983)
  • La Čunga (šp. La Chunga) (1986)
  • Ludak sa balkona (šp. El loco de los balcones) (1993)
  • Lepe oči, ružne slike (šp. Ojos bonitos, cuadros feos) (1996)

Autobiografija

  • Kao riba u vodi (šp. El pez en el agua) (1993)

Nagrade

Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2010. godine.

Mario Vargas Llosa na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Sully Prudhomme   1902. Theodor Mommsen   1903. Bjørnstjerne Bjørnson   1904. Frédéric Mistral / José Echegaray y Eizaguirre   1905. Henryk Sienkiewicz   1906. Giosuè Carducci   1907. Rudyard Kipling   1908. Rudolf Eucken   1909. Selma Lagerlöf   1910. Paul von Heyse   1911. Maurice Maeterlinck   1912. Gerhart Hauptmann   1913. Rabindranath Tagore   1915. Romain Rolland   1916. Verner von Heidenstam   1917. Karl Adolph Gjellerup / Henrik Pontoppidan   1919. Carl Spitteler   1920. Knut Hamsun   1921. Anatole France   1922. Jacinto Benavente   1923. William Butler Yeats   1924. Władysław Reymont   1925. George Bernard Shaw

1926. – 1950.

1926. Grazia Deledda   1927. Henri Bergson   1928. Sigrid Undset   1929. Thomas Mann   1930. Sinclair Lewis   1931. Erik Axel Karlfeldt   1932. John Galsworthy   1933. Ivan Bunjin   1934. Luigi Pirandello   1936. Eugene O'Neill   1937. Roger Martin du Gard   1938. Pearl S. Buck   1939. Frans Eemil Sillanpää   1944. Johannes Vilhelm Jensen   1945. Gabriela Mistral   1946. Hermann Hesse   1947. André Gide   1948. Thomas Stearns Eliot   1949. William Faulkner   1950. Bertrand Russell

1951. – 1975.

1951. Pär Lagerkvist   1952. François Mauriac   1953. Winston Churchill   1954. Ernest Hemingway   1955. Halldór Laxness   1956. Juan Ramón Jiménez   1957. Albert Camus   1958. Boris Pasternak1   1959. Salvatore Quasimodo   1960. Saint-John Perse   1961. Ivo Andrić   1962. John Steinbeck   1963. Jorgos Seferis   1964. Jean-Paul Sartre2   1965. Mihail Šolohov   1966. Šmuel Josef Agnon / Nelly Sachs   1967. Miguel Ángel Asturias   1968. Yasunari Kawabata   1969. Samuel Beckett   1970. Aleksandar Solženjicin   1971. Pablo Neruda   1972. Heinrich Böll   1973. Patrick White   1974. Eyvind Johnson / Harry Martinson   1975. Eugenio Montale

1976. – 2000.

1976. Saul Bellow   1977. Vicente Aleixandre   1978. Isaac Bashevis Singer   1979. Odiseas Elitis   1980. Czesław Miłosz   1981. Elias Canetti   1982. Gabriel García Márquez   1983. William Golding   1984. Jaroslav Seifert   1985. Claude Simon   1986. Wole Soyinka   1987. Joseph Brodsky   1988. Naguib Mahfouz   1989. Camilo José Cela   1990. Octavio Paz   1991. Nadine Gordimer   1992. Derek Walcott   1993. Toni Morrison   1994. Kenzaburō Ōe   1995. Seamus Heaney   1996. Wisława Szymborska   1997. Dario Fo   1998. José Saramago   1999. Günter Grass   2000. Gao Xingjian

2001. – 2024.

2001. Vidiadhar Surajprasad Naipaul   2002. Imre Kertész   2003. J. M. Coetzee   2004. Elfriede Jelinek   2005. Harold Pinter   2006. Orhan Pamuk   2007. Doris Lessing   2008. Jean-Marie Gustave Le Clézio   2009. Herta Müller   2010. Mario Vargas Llosa   2011. Tomas Tranströmer   2012. Mo Yan   2013. Alice Munro   2014. Patrick Modiano   2015. Svetlana Aleksijevič   2016. Bob Dylan   2017. Kazuo Ishiguro   2018. Olga Tokarczuk3   2019. Peter Handke   2020. Louise Glück   2021. Abdulrazak Gurnah   2022. Annie Ernaux   2023. Jon Fosse

1 Pasternak je odbio nagradu zbog pritiska tadašnjeg komunističkog režima.   2 Sartre je odbio nagradu iz moralnih razloga i zato jer se nije želio vezati uz institucije.   3 Nagrada je retroaktivno uručena 2019. godine.
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 32003942
  • LCCN: n79079153
  • ISNI: 0000 0001 2278 019X
  • GND: 118803964
  • SELIBR: 99221
  • SUDOC: 027177610
  • BNF: cb11927697t (podaci)
  • BIBSYS: 90054988
  • NLA: 35577956
  • NDL: 00459580
  • NCL: 000221417
  • NKC: jn19990008739
  • RSL: 000083043
  • BNE: XX1064943
  • CiNii: DA00048051
  • CONOR.SI: 7730531
  • NSK: 000080380