Judaizam

Serija članaka na temu:
Judaizam
    Mojsijeve kamene ploče    
Podjele
Ortodoksni (moderni)   Konzervativni
Reformistički   Haredi   Hasidi
Rekonstrukcionistički   Obnova
Rabinski   Humanistički
Karaite   Samaritanizam
Judaistička filozofija
Principi vjere   Minjan   Kabala
Noini zakoni   Bog   Eshatologija
Mesija   Odabrani
Holokaust   Halaha   Kašrut
Skromnost   Cedaka   Moral   Musar
Tekstovi
Tanah (Tora   Nevim   Ketuvim)
Čumaš   Sidur   Pijut   Zohar
Rabinska literatura
Talmud   Midraš   Tosefta
Sveti gradovi
Jeruzalem   Hebron
Safed   Tiberijada
Važne ličnosti
Abraham   Izak   Jakov
Mojsije   Aron   David   Solomon
Sara   Rebeka   Rahel   Lea
Život i društvo
Brit   Bar i Bat Micva   Šiduk   Brak
Nida   Naming   Pidjon HaBen   Smrt
Religijske uloge
Rabin   Rebe   Hazan
Koen   Mašgia   Gabaj   Magid
Mohel   Bet din   Roš ješiva
Institucije
Sinagoga   Mikva   Gemah   Ješiva
Sakralni objekti
Sinagoga   Mikah
Sveti Hram / Tabernakl
Ritualni objekti
Talit   Tefilin   Kipa   Sefer Tora
Cicit   Mezuza   Menora   Hanukia
Šofar   Četiri vrste   Kitel   Gartel   Jad
Molitve i ceremonije
Šema   Amida   Aleinu   Kol Nidre
Kadiš   Halel   Ma Tovu   Havdalah
Međureligijski odnosi
Hrišćanstvo / kršćanstvo
Judeohrišćanstvo / judeokršćanstvo
Islam   Agnosticizam   Ateizam
Povezano
Antisemitizam   Kritike   Filosemitizam
Cionizam   Anticionizam
v   r   u

Judaizam propoveda veru u jednog, bestelesnog i samo duhovnog Boga, oca svih ljudi. Ovaj Bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahteva ljubav i pravednost. Ime ovog Boga je Jahve (ili Jehova) i zbog svetosti ga nije dozvoljeno izgovarati. Jevrejska religioznost ispoljava se u poslušnosti prema “Božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je u Starom zavetu, odnosno u hebrejskoj Bibliji. Stari zavet je sintetizovan rukopis od 24 knjige, kanonizovan u Javneu oko 90. godine pre nove ere koji je nastajao skoro čitav milenijum. Pisan je na hebrejskom i delimično na aramejskom jeziku. Govori o istoriji, idejnim i društvenim borbama jevrejskog naroda. Ujedno to je i zbirka verskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su Jevreji preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavet deli se na tri osnovne grupe: (1) Zakon (hebrejski: Tora, sadrži tzv. Petoknjižje - Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu postanja, Knjigu izlaska, Levitski zakonik, Knjigu brojeva i Ponovljeni zakon), (2) Proroci (sadrži: Prve proroke i Poslednje proroke), i (3) Spisi (Psalmi, Knjiga o Jovu, Priče Solomonove, Prva i Druga knjiga dnevnika, Jezdrijina i Nemijina knjiga, Knjiga o Ruti, Pesma nad pesmama, Knjiga propovednika, Plač Jeremijin, Knjiga proroka Danila). Mnogi istraživači smatraju da je Stari zavet prethodna faza u razvoju hrišćanske religije koja je izložena u Novom zavetu.

Pored Tore za verski život Jevreja posebno je važan Talmud (hebrejski: učenje). Talmud je velika jevrejska zbirka posle-biblijskih tumačenja Starog zaveta, obrednih pravila, pravnih propisa, priča i izreka. Sastoji se iz dva dela: Mišina (tekst učenja) i Gemara (objašnjenje učenja). Postoje dva Talmuda: Jerusalimski talmud (priređen oko 450. godine nove ere) i Vavilonski talmud (priređen oko 500. godine).

Za ortodoksnog Jevrejina obavezan je i veliki broj obrednih propisa i propisa o čistoći i ishrani.

Osnivač jevrejske religije je Mojsije (hebrejski Moše, oko 1225. pne.). Praktično jedini izvor za upoznavanje Mojsijevog života, rada i učenja je Biblija, odnosno Stari zavet. Mojsije je bio jevrejski vođa i zakonodavac koji je Jevreje oslobodio egipatskog ropstva i na gori Sinaju dao im dve tablice-zakone koji su postali osnov jevrejske religije. Mojsije zauzima prvo mesto među osnivačima religija , pošto njemu u prilog ide hronološko prvenstvo: Zaratustra, Buda, Konfučije, Isus i Muhamed pojavili su se tek mnogo vekova posle njega. Prema Bibliji, Mojsije je čuvajući stoku na božijoj planini Hereb video u žbunu boga (Jehovu) koji mu je dao moć da vrši čudesna dela i poverio mu misiju - da se vrati svojim plemenima i oslobodi ih od ropstva.

Sinagoga (grčki: skupština, okupljanje) je zgrada u kojoj se obavljaju verske aktivnosti u jevrejstvu.

Rabin (hebrejski: moj učitelj) je jevrejski sveštenik,

Izvori

Eksterni linkovi

Judaizam na Wikimedijinoj ostavi
  • The Jewish History Resource Center Project of the Dinur Center for Research in Jewish History, The Hebrew University of Jerusalem
  • Judaism 101, an extensive FAQ written by a librarian.
  • Microsoft Encarta article on Judaism Arhivirano 2005-11-24 na Wayback Machine-u
  • Judaism article from the 1901-1906 Jewish Encyclopedia
  • Extensive Collection of Links Arhivirano 2005-11-05 na Wayback Machine-u, from Shamash.org
  • Introduction to Judaism from About.com.
  • Judaism from ReligionFacts.com.
  • Jewish Concepts from the Jewish Virtual Library.
  • Choosing Judaism: A Resource Center for Prospective Converts
  • judaism, eksterni wiki