Cáceres, Španija

Ovo je glavno značenje pojma Cáceres, Španija. Za druga značenja, v. Cáceres.

Cáceres
Cáceresov stari grad
Zastava Grb
Koordinate: 39°29′N 6°22′W / 39.483°N 6.367°W / 39.483; -6.367
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Ekstremadura
Pokrajina	Cáceres
Castra Caecilia	25. pr. Kr.
Osnivač	Quintus Caecilius Metellus Pius
Nazvan po	Utvrda Cecilijeva
Vlast
- Gradonačelnik	Carmen Heras Pablo (PSOE)
Površina
- Ukupna	1,750.33 km²
Visina	459 m
Stanovništvo (2009.)
- Grad	91.131
- Gustoća	53.2 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	10001-10005
Službene stranice http://www.ayto-caceres.es
Karta
Položaj Cáceresa u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Extremadura

Cáceres je grad u Španjolskoj, središte istoimene provincije Cáceres u autonomnoj zajednici Ekstremadura. Općina Cáceres je najveća u Španjolskoj (1.750.33 km²).

Naselja u okolici grada postoje od prapovijesnih vremena, što dokazuju nalazi u spiljama Maltravieso i El Conejar. Grad su osnovali Rimljani 25. g. i Stari grad (špa. Ciudad Monumental) još uvijek ima stare srednjovjekovne zidine koje su od 1986. g. UNESCO-va svjetska baština.

U gradu je središte dijeceze Coria-Cáceres, a u njemu se nalazi Sveučilište Ekstremadura i dva astronomska opservatorija.

Cáceres je naseljen još u paleolitiku o čemu svjedoče špiljske slike u špiljama Maltravieso i El Conejar iz oko 25,000 god. pr. Kr.

Quintus Caecilius Metellus Pius je 25. pr. Kr. osnovao rimski grad Castra Caecilia koji se u Rimskom Carstvu rastao i razvijao zahvaljujući strateškom vojnom položaju. Neki dijelovi rimskih zidina iz 3. i 4. stoljeća su još uvijek sačuvani, uključujući jedna gradska vrata, Arco del Cristo.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva grad su okupirali Vizigoti u čijem je posjedu počeo propadati dok ga nisu osvojili Arapi u 8. stoljeću. Slijedećih stoljeća više puta su ga osvajali kršćanski vladari, no Arapi su obnovili grad, njegove zidine, palaču i više tornjeva od kojih je najpoznatiji Torre de Bujaco. Tijekom ovog razdoblja grad je imao veliku i važnu populaciju od 2.000 Židova u 140 obitelji. Nakon rekonkviste 1492. godine, muslimanska i židovska populacija je izbačena iz grada, ali se njihov kulturni utjecaj još uvijek osjeti u mnogim četvrtima kao što je Barrio San Antonio.

Cáceres je procvao nakon otrkića Novog svijeta kada se grade domovi i palače mnogih španjolskih plemića, od kojih su mnogi učestvovali u putovanjima do Amerike gdje su stekli veliko bogatstvo. U 19. st. Cáceres postaje glavnim gradom provincije kada nastupa razdoblje rasta koje je prekinuo tek Španjolski građanski rat.

Danas su je gradu izgrađeno Sveučilište, kao i mnoge regionalne upravne zgrade.

Grad je kandidat za europski glavni grad kulture 2016. god.

Zidine Cáceresa
Svjetska baština – UNESCO
Španija
Registriran:	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	iii, iv
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

• Zidine Cáceresa su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1986. god. zbog jedinstvenog spoja rimske, islamske, gotičke i renesansne arhitekture. Od trideset tornjeva iz vremena Al-Andalus najslavniji je Torre del Bujaco iz 12. stoljeća.

• 
  Arco de Estrela
• 
  Ulica uz zidine
• 
  Torre de los Pulpitos
• 
  Konkatedrala
• 
  Oltar katedrale

Ostale znamenitosti su:

• Gospina konkatedrala (Santa María Con-cathedral) u gotičkom stilu, 13. st.
• Veličanstvena Crkva sv. Ivana (Iglesia de San Juan) izgrađena je od 13. do 15. st.
• Crkva i samostan sv. Pavla (San Pablo) iz 15. st.
• Crkva sv. Mateja (Iglesia de San Mateo) iz 15. st. izgrađena je na temeljima starije džamije.
• Konvikt Isusovaca (Compañía de Jesus) u baroknom stilu; danas izložbena galerija.
• Barokna Crkva sv. Franje (Iglesia de San Francisco Javier) iz 18. st.
• Te mnoge plemićke palače (Palacio de las Ciguenas, Palacio de las Veletas, Palacio de los Golfines de Abajo, Palacio de Carvajal, itd.)

• 
  Iglesia de San Francisco Javier
• 
  Caceres torre del palacio de las Ciguenas
• 
  Crkva sv. Jakova (Iglesia de Santiago)
• 
  Palacio de las Veletas
• 
  Palacio de los Golfines de Abajo.jpg

Grad je poznat po različitim tradicionalnim plesovima poput flamenka i jigu koji je svojstven samo Caceresu, a vodi ga šef policije.

• Svetkovina mučenika (La Fiesta de los mártires) se održava u siječnju.
• Festival svijeća (La Fiesta de las Candelas) održava se u veljači.
• Semana Santa je cijeli tjedan prije Uskrsa i obilježava se procesijom kroz uske ulice starog grada.
• Za Festival sv. Jurja (San Jorge Festival), 22.-23. travnja, na gradskom trgu se pali zmaj na lomači uz nezaobilazni vatromet.
• Glazbeni festival Extremúsika se održava u veljači ili travnju, WOMAD početkom svibnja , a Festival del Oeste prvih dana lipnja.

• La Roche-sur-Yon, Francuska
• Santiago de Compostela, Španjolska
• Piano di Sorrento, Italija
• Castelo Branco, Portugal
• Portalegre, Portugal

Cáceres, Španija na Wikimedijinoj ostavi

• Cáceresjoven - Turističke informacije o Cáceresu (španj.)
• Cáceres: Ne reci nikomu živom, časopis The Guardian (engl.)

• p
• r
• u

Svjetska baština u Španiji

Materijalna baština

Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares  • Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi  • Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije  • Mudéjar arhitektura u Aragonu  • Kulturni krajolik Aranjuez  • Arheološki lokalitet Atapuerca  • Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros)  • Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni  • Biskajski most  • Katedrala u Burgosu  • Stari grad Cáceres  • Historijski centar Cordobe  • Zidine historijskog grada Cuenca  • Doñana  • Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu  • El Escorial  • Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾  • Nacionalni park Garajonay  • Djela Antonija Gaudíja  • Herkulesov toranj  • Ibiza (bioraznolikost i kultura)  • Las Médulas  • Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji  • Rimske zidine Luga  • Arheološki kompleks Mérida  • Pyrénées-Monte Perdido ²⁾  • Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici  • Put Svetog Jakova ²⁾  • Samostan Poblet  • Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena  • Stari grad Salamanca  • San Cristóbal de La Laguna  • Samostani San Millán Yuso i Suso  • Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe  • Stari grad Santiago de Compostela  • Stari grad Segovia s akveduktom  • Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana  • Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli  • Arheološki kompleks Tàrraco  • Nacionalni park Teide  • Stari grad Toledo  • Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza  • Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi

Nematerijalna baština

Misterij Elxa  • Flamenko  • Katalonski ljudski tornjevi  • Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí • Mediteranska prehrana³⁾  • Festival Petum u Bergi  • Sibilina pjesma na Majorci  • Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera  • Sokolarstvo⁴⁾  • Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

¹⁾ Zajedno s Portugalom  ²⁾ Zajedno s Francuskom  ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka  ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]