Body Art

Lice kadakali mejkap je jedna forma bodi arta
Marina Abramović

Bodi art ili umetnost tela je umetnički koncept 20. veka. Nastao je kao umetnički pravac oko 1960. godine iz ideja hepeninga i fluksusa. Telo je kao umetnički medijum i kao umetnički objekat. Ovde je reč o performansu. Dalji pravci u ovoj umetnosti su fotografija i video umetnost. Umetnik sam sebi delom pričinjava ozlede i bol i radi sa svojim telom kao sa materijalom.

Imenom bodi art se označavaju svi umetnički procesi u kojima umetnik koristi svoje vlastito telo kao materijalnu podlogu umetničkog dela. Nastaje krajem 1960ih i razvija se u narednoj deceniji. Umetnicii koji praktikuju ovu umetničku formu tretiraju teme kao što su nasilje, autoagresija, seksualnost, egzibicionizam ili telesna otpornost na fizičke fenomene. Telo može biti transformisano kostimom, korišćeno kao instrument ili jedinica za merenje, podvrgnuto agresiji ili podvrgnuto bolu do granice patnje. U bodi artu možemo razlikovati jednu više analitičku liniju koju u Sjedinjenim Državama praktikuju umetnici kao Vito Akonsi, Kris Barden ili Denis Openhejm, u kojoj se potenciraju kreativne mogućnosti tela kao objekta i drugu više dramatičnu, koja se praktikuje u Evropi i čiji su predstavnici Herman Nič, Ginter Brus, Rudolf Švarckogler, Đina Pane i Marina Abramović, koji insistiraju na reviziji arhetipa, određenih stvari povezanih sa tranvestizmom i nanošenju bola kao jedne vrste estetski subliminiraanog čina. Preteča ove umetničke forme su dadaizam i hepening, a kasnije se veže sa performansom i scenskim umetnostima.

Poznati predstavnici u Bodi artu su:

  • Marina Abramović,
  • Vito Akonsi ("Vito Acconci"),
  • Denis Openhajm ("Denis Oppenheim"),
  • Đina Pane ("Gina Pane"),
  • Mihael Jurnijak ("Michel Journiak"),
  • Urs Luti ("Urs Lüthi"),
  • Rudolf Švarckogler ("Rudolf Schwarzkogler")
  • Orlan("Orlan"),
  • Stelark ("Stelarc"),
  • Franko B("Franko B"),
  • Ron Eti("Ron Athey"),
  • Kira O Rajli ("Kira O' Reilly"),
  • Gabrijel Savić Ra,
  • Oliver Frost ("Oliver Frost")

1975. godine je počela u Parizu prva velika Bodi art izložba. Tamo je Fransoa Pluhart ("François Pluchart") publikovao jedan manifest za umetnost tela.

Literatura

  1. prema istoimenom de. članku o Bodi-Artu u Vikipediji

Vanjske veze

Body Art na Wikimedijinoj ostavi
  • Pictures of scarification in Africa - Features by Jean-Michel Clajot, Belgian photographer
  • Directory of body art websites Arhivirano 2017-03-11 na Wayback Machine-u
  • Australian Museum's Body Art section
  • National Institute for Occupational Safety and Health - Body Art Page
  • Filmovi bečkih akcionista na UBUWEB-u - mogu uzdrmati osjećanja gledaoca, tako da se ne preporučuju osjetljivim osobama kao ni maloljetnicima
  • p
  • r
  • u
Stari vijekSrednji vijekNovi vijekModernizam
romantizam (književnost romantizma, slikarstvo romantizma, muzika romantizma, historicizam)   prerafaeliti   realizam (književnost, likovna umjetnost, glazbena umjetnost, verizam) naturalizam   impresionizam   postimpresionizam (sintetizam, poentilizam)   simbolizam   parnasovstvo   Arts and Crafts   secesija   bečka moderna
20. vijek
fovizam   ekspresionizam   naiva   kubizam   orfizam   vorticizam   purizam   internacionalni stil   apstraktna umjetnost (suprematizam, De Stijl, konstruktivizam, sinkromizam)   futurizam   dadaizam   metafizičko slikarstvo   nadrealizam   apstraktni ekspresionizam   kinetička umjetnost   pop art   op art   tašizam   informel   neorealizam (precizionizam, fotorealizam)   minimalizam   konceptualna umjetnost   Land art   postmoderna
Povezano
larpurlartizam   esteticizam   dekadentizam   avangarda   funkcionalizam   eklekticizam